Danas, kada je priroda narušena više nego ikada i kada zagađenja uzimaju danak, dobro je znati da se ekološka svest sve više potencira, a u podizanju iste teže i neki razvijeni gradovi i države. Ekološki turizam je koncept koji je poslednjih godina dobio puno na značaju, pogotovu među onima koji podržavaju zaštitu prirode i životne sredine, lokalnu zajednicu i istorijsko-kulturnu baštinu.
Sve više zemalja okreće se obnovljivim izvorima i održivom razvoju, a nekoliko razvijenih evropskih gradova u tome prednjači.
Kopenhagen, Danska
Glavni grad Danske, jedan je od "najzelenijih" gradova, ne samo Evrope, već čitavog sveta. O ovome svedoči i činjenica da im je cilj da do 2025. godine postanu ugljenično neutralan grad.


Ekološki arhipelag veštačkih ostrva
Zanimljiva je i priča o objavi danske vlade o projektu o izgradnji devet veštačkih ostrva na teritoriji Kopenhagena. To bi bio prvi ekološki arhipelag malih veštačkih ostrva koja će građani moći besplatno da koriste kao platformu za pecanje, sunčanje, roštiljanje, piknike...
U Kopenhagenu ima više bicikala nego automobila, gradski autobusi prelaze na električne motore, a recikliranje se shvata vrlo ozbiljno. Čak i kada je reč o hrani, mnoge pice, hamburgeri i craft piva koje ćete tamo pojesti i popiti, napravljeni su od organskih sastojaka.
Stokholm, Švedska
"Eco-friendly" prestonica
Svest države Švedske, na čelu sa Stokholmom, takođe je vrlo razvijena i puno toga se radi kako bi ekologija i ekološka svest njegovih građana dostigla što viši nivo! Stokholm je i dobitnik prve prestižne Green Capital nagrade, tj. prvi je koji je osvojio titulu evropske zelene prestonice.
Glavni grad Švedske ima za cilj da do 2050. godine u potpunosti izbaci iz upotrebe fosilna goriva. Vrvi od eko-hostela, prepun je travnatih površina, parkova i biciklističkih staza. Poznate su i inicijative Stokholma u sprovođenju efikasnih mera ka smanjenju izloženosti stanovnika efektima buke, postavljeni su novi standardi za čistiju vodu i inovativan sistem odlaganja otpada.

Uspešni su i u postizanju standarda da 95% stanovništva živi na manje od 300m udaljenosti od zelenog pojasa. Poznat i kao „Venecija severa“ Stokholm inspiriše i druge gradove u zaštiti životne sredine i održivog razvoja putem konferencija, seminara i izložbi.
Beč, Austrija
Beč već odavno veruje u ozelenjavanje kao efikasno sredstvo u borbi protiv visokih temperatura, uzrokovanih klimatskim promenama. Udeo zelenih površina u gradu je dostigao impresivnih 53%, a uređeno je i mnoštvo gradskih parkova.
Grad zelenih fasada
Ipak, ono što je posebno interesantno i čime se ovaj grad ponosi su njegove zelene fasade. Sađenje biljaka puzavica, koje pored ekološki pozitivnih efekata i estetski oplemenjuju fasade i krovove zgrada, doprinosi zaštiti klime, pomaže u borbi protiv klimatskog zagrevanja i smanjuje pojavu tzv. toplotnih ostrva u gradu. Kao i Stokholm, Beč je izuzetno prilagođen za vožnju bicikala, a u gradu postoji i puno pijaca na kojima se pored domaćeg voća, povrća i gastronomskih specijaliteta, mogu naći i organski proizvodi iz celog sveta.


Amsterdam, Holandija
Holandska prestonica poznata je kao grad bicikala, odnosno, to je gradu kome zvanično ima više bicikala nego ljudi. Puno se ulaže i u uvođenje zelenih krovova i stanica za napajanje električnih vozila. Sve više građana postavlja solarne panele na krovove, uzgaja hranu i kupuje odeću od eko materijala.
Model "krofne"
Razmišljajući o životu nakon pandemije korona virusa, Amsterdam je čvrst u odluci da prihvati tzv. model krofne, koji odbacuje globalnu vezanost za neograničeni ekonomski rast i zakone ponude i tražnje.
Tvorci krofne su gradske vlasti i ekonomistkinja Kejt Revort sa Oksforda, koji su predstavili ovaj model kao objašnjenje kako će grad postupati nakon pandemije.
Naime, unutrašnji prsten “krofne” predstavlja minimum koji nam je potreban da bismo vodili dobar život, proizašao iz UN-ovih ciljeva održivog razvoja – od hrane i čiste vode, do sanitarne zaštite, energije, obrazovanja, zdravstva, rodne ravnopravnosti i prihoda. Svako ko ne ostvaruje te minimalne standarde, živi u rupi krofne.
Spoljašnji prsten krofne predstavlja ekološki plafon koji prezentuje planetarne granice sistema, preko kojih ljudska vrsta ne bi smela da prelazi kako ne bi oštetila klimu, okeane, ozonski omotač i biodiverzitet.
Između ova dva prstena je testo, odnosno mesto gde su sve ljudske potrebe i potrebe planete - ispunjene.

Model krofne
Kao što možemo videti, aktuelna pandemijska situacija nas je podsetila na razvoj ekološke svesti i nadamo se da će i ostali gradovi u budućnosti poći stopama Kopenhagena, Stokholma, Beča i Amsterdama.
Neka Vaša sledeća destinacija za posetiti bude neki od ovih gradova, jer Vam, pored upoznavanja s drugačijim sistemom vrednosti i inicijativa za bolje sutra, pružaju i fenomenalna mesta za obilaske i šetnje, kao i upoznavanje sa bogatim kulturno-istorijskim nasleđem. Rezervišite svoju kartu i otisnite se na nezaboravno putovanje!





