Noć veštica (engl. Halloween) je svetkovina je koja se obeležava 31. oktobra, noć uoči praznika Svih svetih prema tradiciji katoličkog dela hrišćanstva. Predstavlja početak trodnevnog prisećanja na mrtve, uključujući sveće, mučenike i sve vernike. Veruje se da većina tradicija vezanih za Noć veštica ima paganske korene, prvenstveno u antičkoj keltskoj svetkovine "Samhain“ po istoimenom božanstvu. Kelti, koji su živeli na prostorima današnje Irske, slavili su svoju Novu godinu 1. novembra, a noć pred Novu godinu slavili su "Samhain“.

Verovali su da se tada duhovi mrtvih vraćaju na zemlju praveći probleme i uništavajući useve. Keltski paganski sveštenici gradili su ogromne lomače gde su se ljudi okupljali kako bi spalili useve i životinje kao žrtve keltskim božanstvima. U toku proslave nosili su kostime, uglavnom od životinjskih glava i kože. Na nogama su nosili papuče od kože majmuna. Ovaj običaj se kroz istoriju menjao, i uobličio u ono što danas znamo kao Noći veštica. Irski imigranti su verziju ove tradicije preneli u Severnu Ameriku u 19. veku. Međutim, neki akademici, podržavaju stav da je Noć veštica nastala samostalno kao isključivo hrišćanski praznik.
Pojedini običaji ovog praznika kao što je maskiranje podsećaju na srpske običaje vezane za Poklade. Maskirane povorke su išle po selu a ukućani su ih darivali suvim mesom, kolačima i, obavezno jajima. Učesnici povorke su uz smeh i šalu igrali i pevali u dvorištima ne ulazeći u kuću, terajući zle duhove iz sela. U nekim krajevima ovaj običaj još uvek postoji, u malo izmenjenom obliku, maskiranu povorku zamenilo je okupljanje oko velike vatre, koju najhrabriji meštani preskaču.

London

Legenda o rezbarenju bundeva
Običaj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču Džeku koji je u toku svog života više puta prevario samog đavola. Nakon smrti Džek nije bio primljen u raj, zbog svog grešnog života, a sa vrata pakla ga je đavo lično poslao natrag u mrak. Da ga se reši dao mu je komad gorućeg uglja. Džek je ugalj stavio u izdubiljenu repu, i od tada luta mrakom u potrazi za putem koji vodi kući. Tako je Džek O'Lantern (Džek Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svetova.
Iako je opšte poznato da je slavnjenje ovog praznika uvek praćeno kontraverznom pričom i opštim neprihvatanjem od strane pravoslavne vere, u svetu se Halloween ipak posmatra malo drugačije. Noć Veštica je razlog da probudite dete u sebi i malo se zabavite. Noć Veštica se slavi u u SAD, Irskoj, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Porto Riku, Japanu, Novom Zelandu i u nekim delovima Australije. Biramo idealnu destinaciju za sve uvrnute ljubitelje zdravog straha.

Reka Fojl, Irska
Najbolje destinacije za proslavu Noći veštica:
London, Engleska
London je pun sablasnih dvoraca i “ukletih lokacija” što ga čini idealnim mestom za proslavu Noći veštica. Sa mnogim mračnim tamnicama, drevnim zgradama i sablasnim atrakcijama, London za tu priliku priređuje mnoštvo svečanosti širom grada, po tamnicama, jezivim zgradama i mračnim ulicama. London je kolevka urbane legende o Džeku Trboseku. Iako je bazirana na istinitim ni malo prijatnim događajima, London je formirao klut koji prati seriju ubistava iz viktorijanskog perioda. Šetnja "stopama“ Džeka trboseka je danas jedna od primarnih turističkih atrakcija Londona. Pored ovog obilaska, ne propustite jahanja konja u Richmond Park-u i karnevala Noći veštica u Camdenu.
Irska
Kako je Irska kolevka Noći veštica, nije iznenađenje da Irci slave praznik u velikom stilu. Tradicije često uključuju gatanje, lomače, jedenje voćnih kolača i, naravno, kostimiranje. Irski Derry City je domaćin najvećeg Halloween festivala u Evropi, Banks of Foyle Halloween Carnival. Ovde možete uživati u ukletim kućama, obilascima i pripovedanju horor priča. Takođe možete posetiti i opušteniji festival Spirits of Meath u istoimenoj oblasti. Festival je poznat po takmičenju u rezbarenju bundeve. Tačne informacije za 2021. godinu možete pronaći na oficijalnom sajtu festivala.
Proslava Noći veštica u Irskoj

Zamak Bran, Rumunija
Transilvanija, Rumunija
Gde je bolje proslaviti Noć veštica, nego u domu najpoznatijeg svetskog vampira, grofa Drakule? Ako tražite zaista jedinstvenu Noć veštica, možete se pridružiti mnogobrojinim grupama turista koji planiraju da Noć veštica proslave u Transilvaniji, u senci zamka Bran (Bran Castle). Pored ovoga zamka, prelepi region Rumunije nudi i razne druge atraktivne dvorce i brojne događaje u Bukureštu. Rumuni takođe slave "Dan mrtvih“ 1. novembra.
Meksiko
U Meksiku se slavi Día de los Muertos, ili Dan mrtvih. Iako ovo nije tradicionalni praznik veštica, ima puno sličnosti u dekorisanju, običajima i kostimiranju. Veruje se da se na ovaj dan duhovi vraćaju da budu zajedno sa svojim porodicama. Proslave se održavaju tokom tri dana (počev od 31. oktobra), a uključuju niz složenih rituala, kao i noćne povorke nalik karnevalu, ulične tezge i bdenija uz sveće. Pored Meksika (Oaxaca, Mexico City i Mixquic), jedno od najboljih mesta za doživljaj proslave Dana Mrtvih je Los Anđeles u SAD-u.
Proslava Noći veštica u Hong Kong-u

Hong Kong
Hong Kong je poznat kao Azijska prestonica Noći veštica. Grad je zaista prihvatio Noć veštica i sve što dolazi s njom. Tematski parkovi poput Diznilenda i Okean parka (Ocean park) prepuni su posebnih manifestacija, u kompletu sa svečanim kostimima, hranom i pićem. Takođe Lan Kwai Fong Halloween uličnu zabavu i tradicionalniji Festival gladnih duhova (Hungry Ghost Festival ili Yue Lan) gde ljudi daruju duhove mrtvih.
St. Helens, Oregon
St. Helens se visoko kotira kao jedna od najpopularnijih američkih destinacija koje morate posetiti za vreme praznika. Za ovaj plasman zaslužan je kultni klasik “Halloweentown” iz 1998. godine. Mnoge scene iz ovog filma i njegovih brojnih nastavaka su snimane baš ovde. Grad se tradicionalno transformiše svake godine u duhu ove franšize.
Ukoliko ste ljubitelj filmova stave i užasa, ili samo želite da ispitate svoje granice i upoznate neke nove običaje i kulturu, odaberite jednu od atraktivnih destinacija za proslavu Noći Veštica. Pripremite svoj kostim i bal pod maskama može da počne.





