Kip slobode, Njujork
Kip slobode predstavlja pravi simbol Njujorka. Smešten je na ostrvu Sloboda (Liberty), a njegova ukupna visina iznosi 93 metara (kip 46m i postolje 47m). Statistika je pokazala da je jedna od najposećenijih svetskih atrakcija, ali malo ko zna da je njegovo pravo ime "Sloboda obasjava svet".
Kip slobode - simbol prijateljstva
1886. godine Kip slobode je stigao na tlo Amerike kao poklon od Francuske države za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o nezavisnosti. Simbolizuje američku slobodu i demokratiju, kao i savezništvo između dve sile tokom Američke revolucije. Skulptor spomenika je Frederik Bartoldi, a unutrašnju konstrukciju je izradio čuveni inženjer Gistav Ajfel. Kad je statua prvi put podignuta bila je najviša gvozdena struktura ikad sagrađena. Kip je izgrađen od bakra, zbog čega je prvobitno bio crvenkasto-braon boje. Međutim, pod uticajem oksidacije on je danas prekriven nijansama sive i zelene.
Borba za kip slobode
Kip je brodom iz Francuske stigao u čak 300 delova i trebalo je 2 godine da se u potpunosti sastavi i dobije svoj današnji izgled. Francuska je pokrila sve troškove, a trebalo je obezbediti još postolje za kip. Amerika je bila pod pritiskom zbog troškova oko dizajna i konstrukcije baze i kongres nije želeo da finansira njenu izgradnju. Zato su u trku za kip ušle Filadelfija, San Francisko, Boston i Baltimor, koji su želeli da plate postolje i kip postave u svom gradu. Da nije bilo Džozefa Pulicera, koji se bavio prikupljanjem donacija za izgradnju, pitanje je bi li kip danas stajao na svom čuvenom mestu. Iako je većina donacija bila manja od jednog dolara, Pulicer je prikupio 102.000 dolara od običnog stanovništva, što je ekvivalentno današnjim 2.3 miliona dolara.
Dama slobode
Figura žene predstavlja rimsku boginju slobode, Libertas, koja nosi baklju i ploču, na kojoj se nalazi datum potpisivanja Deklaracije nezavisnosti, 4. jul 1776. Kip slobode je u drugoj polovini 19. veka bio simbol imigranata jer je skoro devet miliona ljudi prvo ugledalo njega pri dolasku u "obećanu zemlju".
Sedam šiljaka na kruni kipa predstavlja sedam okeana i sedam kontinenata sveta ukazujući na univerzalni koncept slobode. Originalna baklja na statui zamenjena je 1984. novom, prekrivenom zlatnim listovima, dok je iste godine statua upisana u UNESCO-vu listu svetske baštine. Ono što se ne vidi, jeste da se stopala statue nalaze među pokidanim okovima i lancima, dok je njeno desno stopalo podignuto, simbolišući udaljavanje od represije i ropstva.
Iako postoji podatak da je inspiracija za kip bila rimska boginja Libertas, postoji i teorija da je lik kipa nastao po uzoru i inspiraciji na lice skulptorove majke, dok neki ljudi misle i da lik figure više podseća na muškarca, čije je lice urađeno po modelu lica skulpturovog brata.
Ukoliko planirate posetu Kipu slobode, pripremite se na 354 stepenika da biste došli do krune statue. Do 1916. godine moglo se ući i u baklju, ali to zbog sigurnosnih razloga više nije moguće. Ono što je zagarantovano jeste neverovatan pogled na Menhetn i reku Hudson iz najveće metropole SAD-a.