Svetska čuda sveta poznata su po unikatnim delima čoveka, ali i prirode. Postoje 3 liste i to: Sedam svetskih čuda starog sveta, Sedam svetskih čuda novog sveta i Sedam svetskih čuda prirode. Kao što i sama reč kaže, ova "čuda" su nesumnjivo neka od najvećih dela arhitekture i prirode koja neprestano oduševljavaju svojim neverovatnim prizorima. Danas ćemo zaviriti u istoriju i istražiti svetska čuda starog sveta i videti koja od njih se još mogu posetiti.

Svetska čuda starog sveta predstavljaju arhitektonska dela koja slave religiju, mitologiju, moć i nauku. Stari Grci su ove spomenike smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti i genijalnosti. Najstarije pominjanje liste svetskih čuda bilo je davne 450. godine p. n. e. kada je Herodot, otac istorije, sastavio spisak velelepnih građevina kojima su se ljudi u to vreme divili. Herodotovu ideju kasnije nastavlja Antipater, pisac iz Sidona, koji prvi put u 2. veku p. n. e. pominje svih sedam čuda zajedno, opisivajući svoje putovanje po istočnom Mediteranu. Grci su ovaj spisak nazvali “Sedam atrakcija naseljene Zemlje koje treba obavezno videti“. Nažalost, danas je (skoro u potpunosti) sačuvano samo jedno, a svih sedam čuda istovremeno je postojalo samo šezdesetak godina.
Artemidin hram, Efes, Turska
Artemidin hram je posvećen Artemidi, grčkoj boginji lova, plodnosti i divljine. Izgradio ga je lidijski kralj Krez oko 550 godine p. n. e, a bio je ukrašen bronzanim statuama koje su izlili najistaknutiji vajari tog vremena: Fidija, Poloklet, Kresilas i Fradmon. Jedne noći 356. godine p. n. e. čovek po imenu Herostratus je zapalio hram želeći da njegovo ime bude zapamćeno u istoriji. Prema legendi, te iste noći rođen je Aleksandar Veliki, zbog čega boginja nije mogla da spasi svoj hram - otišla je da prisustvuje rođenju velikog vojskovođe. Aleksandar Makedonski je kasnije učestvovao u obnovi hrama, ali se na ovom mestu danas mogu videti samo ostaci njegovog temelja.

Velike piramide u Gizi, Egipat
Piramide u Gizi su najstarije i danas jedino očuvano svetsko čudo. Veruje se da su izgrađene 2500 godina p. n. e. U okviru kompleksa se nalaze Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida, kao i sfinga sa glavom Kefrena. Keopsova piramida je najveća i najstarija, a izgrađena je kao grobnica faraona Keopsa. Ovo područje je danas značajna turistička atrakcija, koju upotpunjuje i Sunčev brod, za koji se veruje da je simbolično predstavljao sredstvo kojim je telo Keopsa povezeno u zagrobni svet.

Viseći vrtovi Vavilona (Semiramidini vrtovi), Irak
Prema mitu kralj Nabukodonosor II naredio je da se izgrade viseći vrtovi na terasama kraljevske palate želeći da udovolji svojoj ženi Semiramidi, koja je često bila neraspoložena. Predstavljali su pravu oazu u pustinji, za koju se veruje da je bila zalivana vodom iz Eufrata komplikovanim sistemom za navodnjavanje. Međutim, vrtovi se ne pominju ni u jednom (do sada otkrivenom) vavilonskom tekstu, već isključivo u tekstovima starih Grka. Arheološke iskopine vrtova se nalaze u današnjem Iraku.

Kolos sa Rodosa, Grčka
Kolos sa Rodosa je gigantska statua koja simbolizuje jedinstvo. Nalazila se na ulazu u luku Mitraki ostrva Rodos u Grčkoj. Grad-država se brzo razvijala, zbog čega je bila napadnuta od strane Antagomida iz Makedonije, koji su ovde ipak doživeli poraz. Prilikom povlačenja Antagomidi su za sobom ostavili mnogo vojne opreme, koju su stanovnici Rodosa prodali i od dobijenog novca sagradili statuu posvećenu grčkom bogu sunca, Heliosu. Statua je stajala na ulazu u grad sve dok zemljotres nije potresao Rodos. Grad je oštećen, a statua se srušila i slomila na Kolosovom najslabijem mestu - kolenu. Hiljadu godina je statua ležala slomljena, a kada su Arapi napali Rodos uzeli su ostatke statue i prodali ih Siriji.

Mauzolej u Halikarnasu, Bodrum, Turska
Mauzolej u Halikarnasu predstavlja raskošnu grobnicu karijskog kralja Mauzola. Nalazi se u današnjem Bodrumu, gradu koji se u vreme stare Grčke zvao Halikarnas. Ova građevina je bila visoka 50m, a na njenom vrhu se nalaze kočije koje vuku 4 konja. Mauzolej je poseban i po tome što nije bio posvećen nijednom bogu. Zbog kralja Mauzola raskošne grobnice se i danas nazivaju mauzoleji.

Statua Zevsa u Olimpiji, Grčka
Statua Zevsa posvećena je vrhovnom grčkom bogu Zevsu u čiju čast su se održavale Olimpijske igre. Tadašnji hramovi su bili suviše jednostavni za vrhovnog boga, zbog čega se došlo na ideju da se u hram ubaci velika statua, koju je kasnije izvajao antički skulptor Fidija. Zevs je bio izvajan u sedećem položaju na tronu, na njegovoj glavi se nalazio venac od maslinovog lišća, u levoj ruci žezlo, a odeća mu je bila ukrašena izrezbarenim životinjama i ljiljanima. Statua je prebačena u Konstantinopolj, gde je izgorela u požaru. Na mestu gde je nekada bio hram danas se nalaze samo njegovi ostaci.

Faros u Aleksandriji, Egipat
Ovaj svetionik jedini je od svetskih čuda koji je imao praktičnu primenu. Omogućio je bezbedan pristanak brodova u veliku aleksandrijsku luku u Egiptu. Svetionik je emitovao svetlost koja se mogla videti čak 50km dalje od luke. Danju je, pomoću ogledala, reflektovao svetlost Sunca, a noću je na njemu bila upaljena velika vatra koja je trebalo da navodi brodove. Legenda govori da je ogledalo spaljivalo neprijateljske brodove na tolikoj udaljenosti da nisu mogli ni da priđu luci. Nažalost, jaki zemljotresi su srušili svetionik, a sada se na njegovom mestu nalazi Pomorski muzej.






