Barokne palate i kraljevske rezidencije, najstariji egipatski muzej na svetu, Torinski pokrov, čokolada i vermut koji su odavde krenuli u svet — Torino je grad koji Rim i Milano nepravedno drže u senci. Evo zašto zaslužuje vaše putovanje.
Karakter
Kraljevski grad
prva prestonica Italije
Simbol
Mole Antonelliana
toranj i Muzej filma
Obilazak
2-3 dana
idealno za produženi vikend
Specijal
Čokolada
i vermut — rođeni u Torinu
O gradu
Torino leži na krajnjem severozapadu Italije, na reci Po, sa vencem Alpa na horizontu. Četvrti je grad Italije po veličini i vekovima je bio sedište Savojske dinastije — a kada se Italija 1861. ujedinila, upravo je Torino postao njena prva prestonica. To kraljevsko nasleđe se i danas oseća: elegantni bulevari, kilometri arkada, barokne palate i trgovi po kojima se hoda kao kroz dvorsku pozornicu.
U 20. veku Torino je postao industrijsko srce Italije — grad Fijata i automobilske istorije — a svetu se ponovo predstavio kao domaćin Zimskih olimpijskih igara 2006. Danas je to grad muzeja svetskog ranga, velikih kafana i čokolade, dovoljno velik da ima šta da pokaže, a dovoljno opušten da se u njemu ne žuri.
Direktnog leta iz Srbije za Torino trenutno nema — ali je grad odličan par sa Milanom, od koga je udaljen oko sat vremena brzim vozom. Kako najlakše do Torina, odgovaramo u pitanjima na dnu vodiča.
Šta videti
Centar Torina je kompaktan i uređen po pravilnim baroknim linijama — većina znamenitosti je na pešačkoj razdaljini, a arkade vas štite i od sunca i od kiše.
Vitki toranj koji nadvisuje ceo grad simbol je Torina — nalazi se i na italijanskoj kovanici od dva centa. U njemu je smešten Nacionalni muzej filma, jedan od najatraktivnijih muzeja Italije, a panoramski lift kroz sredinu velelepne kupole vodi do vidikovca sa pogledom na grad i Alpe. Ako birate jedno mesto za početak — neka bude ovo.
Centralni gradski trg okružen je zdanjima iz kojih se vekovima vladalo: tu su Kraljevska palata, raskošna rezidencija Savojske dinastije koja je deo UNESCO-ve svetske baštine, i Palata Madam — građevina koja je počela kao rimska kapija, prerasla u srednjovekovnu tvrđavu i završila kao barokna palata. Danas je u njoj gradski muzej antičke umetnosti.
U katedrali Svetog Jovana Krstitelja iz 15. veka čuva se Torinski pokrov — platno u koje je, prema predanju, bio umotan Isus Hrist nakon raspeća. Jedna od najproučavanijih relikvija sveta čuva se u strogo kontrolisanim uslovima i javno se izlaže samo u retkim, posebnim prilikama, ali kapela i prateća postavka posvećena pokrovu otvorene su za posetioce.
Torino čuva neočekivano blago: najstariji muzej na svetu posvećen egipatskoj kulturi, sa desetinama hiljada predmeta — od statua faraona do papirusa Knjige mrtvih. Zbirka je toliko značajna da se često kaže kako joj je ravna samo ona u Kairu. Za ljubitelje istorije, ovo je razlog za put u Torino sam po sebi; za obilazak računajte bar pola dana.
Torino je grad u kome je rođen Fijat, a nekadašnja fabrika Lingotto njegov je najneobičniji spomenik: ogromna zgrada sa test-pistom na krovu, po kojoj su nekada jurili tek proizvedeni automobili. Danas je Lingotto moderan kompleks sa galerijom, hotelima i prodavnicama, a automobilsku priču grada zaokružuje i Nacionalni muzej automobila.
Uz obalu reke Po prostire se park Valentino, omiljeno šetalište Torinjana, sa baroknim dvorcem i neobičnim „srednjovekovnim selom” — verno rekonstruisanim naseljem iz 19. veka. Kejovi uz reku su i središte večernjeg izlaska: kafei i restorani uz vodu pune se kad padne mrak, a leti tu žive i muzički festivali.
Na brdu iznad grada uzdiže se barokna bazilika Superga, zadužbina Savojske dinastije i njena grobnica. Do nje se stiže i starinskom zupčastom železnicom, a nagrada je jedan od najlepših pogleda u Pijemontu: ceo Torino u podnožju i venac Alpa iza njega. Po vedrom danu, prizor koji se ne zaboravlja.
Ukus grada
Torino je prestonica italijanske čokolade. Odavde potiče đanduja — čuveni spoj čokolade i lešnika iz Pijemonta — i mali zlatni đandujoto, pralina koja se u istorijskim čokolaterijama grada pravi i danas. Obavezan ritual je i bicerin, sloj espresa, tople čokolade i mlečne pene u čaši, koji se u torinskim kafanama služi vekovima.
A kada padne veče, Torino se vraća svom drugom izumu: u ovom gradu je krajem 18. veka nastao vermut, aromatizovano vino koje je postalo temelj aperitiva širom sveta. Istorijske kafane sa pozlaćenim ogledalima i mermernim stolovima savršeno su mesto da ga probate tamo gde je sve počelo — uz zalogaje koji se tradicionalno služe uz piće.
Česta pitanja
Direktnog leta iz Srbije za Torino trenutno nema. Najpraktičnije opcije su let sa presedanjem preko nekog od evropskih čvorišta do torinskog aerodroma Kazele, ili direktan let iz Beograda za Milano pa brzi voz do Torina — vožnja traje oko sat vremena. Javite nam datume, pa ćemo uporediti obe varijante.
Za glavne znamenitosti — Mole Antonelliana, Trg Kastelo sa palatama, katedralu, Egipatski muzej i šetnju uz Po — dovoljna su 2-3 dana. Ako planirate Lingotto, Supergu i opušteniji ritam uz torinske kafane, računajte 3-4 dana.
Pokrov se čuva u katedrali Svetog Jovana Krstitelja u strogo kontrolisanim uslovima i javno se izlaže samo u retkim, posebnim prilikama. Kapela i prateća postavka posvećena pokrovu otvorene su za posetioce tokom cele godine.
Bicerin — sloj espresa, tople čokolade i mlečne pene; đandujoto čokoladu sa lešnikom iz Pijemonta; i vermut, koji je upravo u Torinu i nastao, uz klasičan italijanski aperitiv u nekoj od istorijskih kafana grada.
Da — to je najprirodnija kombinacija za putnike iz Srbije. Gradove deli oko sat vremena brzim vozom, pa se u istom putovanju lako spoje milanska moda i muzeji sa kraljevskim, opuštenijim Torinom. Direktan let iz Beograda do Milana traje oko sat i tri četvrt.
Isplanirajte put
Pošaljite nam željene datume — uporedićemo letove sa presedanjem do Torina i varijantu preko Milana, i pripremiti personalizovanu ponudu, u proseku za 15 minuta.